Osnovna škola Bedekovčina: Centar izvrsnosti za prirodoslovlje

Budući Centar izvrsnosti za prirodoslovlje u OŠ Bedekovčina pružat će stručnu potporu visoko motiviranim, potencijalno darovitim i darovitim učenicima Krapinsko-zagorske županije u području prirodnih znanosti (biologije, fizike, kemije) koji žele dodatno razvijati svoje vještine i sposobnosti u području prirodoslovlja. Kroz mentorski rad u manjim skupinama, istraživačko, iskustveno i suradničko učenje s vršnjacima sličnih interesa, Centar će pružati ugodno i stimulativno okruženje, potičući razvoj različitih kognitivnih te socio-emocionalnih potreba motiviranih, potencijalno darovitih i darovitih učenika.

Početi ćemo s radom u ožujku (16.3.2024.) i ponuditi 2 programa (područje fizike i područje biologije-ekologije) za učenike 5. i 6. razreda koje će se realizirati u obliku radionica. Radionice će se održavati subotama i tijekom praznika u trajanju od 3 školska sata (od 9:00 do 11:30).

Učenici se mogu prijaviti za jedan od ponuđenih programa.  Učenici će na prvu radionicu donijeti potpisanu suglasnost roditelja.

Radionice iz područja fizike

• 8 radionica u trajanju 3 školska sata
• za učenike 5. i 6. razreda

Radionice iz fizike obuhvatit će magnetizam, elektricitet, tlak, vakuum, valove i svjetlost. Polaznici će izrađivali magnete, baterije, barometar, elektroskop, vidjeti kako baloni i bomboni rastu u vakuumu, vidjeti kako voda kipi na 40 °C ( ili manje), paliti vatru bez vatre, gledati svijet naglavačke, naučiti zašto je nebo plavo i kako nastaje duga, istražiti može li zrak biti uteg i ljepilo … i još puno zanimljivih pokusa. Sve radionice biti će interaktivne, polaznici će pokuse raditi u manjim grupama, te će na svakoj radionici izrađivati nešto što će moći nositi kući.

Plan i program rada za radionice iz FIZIKE

Prijave učenika - FIZIKA

Suglasnost roditelja/skrbnika - FIZIKA

Radionice iz područja prirode/biologije/kemije (ekologija)

• 8 radionica u trajanju 3 školska sata
• za učenike 5. i 6. razreda

Sadržaji radionica vezani su uz prirodu i okoliš, te životne uvjete različitih staništa (zrak, voda, livada, šuma), biološku raznolikost, ekologiju i zaštitu prirode. Kombinacija su rada na terenu (izvan učionice, na obližnjoj rijeci Krapini, Bedekovčanskim jezerima, šumi i livadi u blizini škole) i unutar suvremeno opremljenog i uređenog praktikuma. Učenici će interdisciplinarnim pristupom proučavati i istraživati aktualne ekološke teme. Kroz radionice učenike će se poticati na osmišljavanje istraživačkih radova, izvođenje pokusa, korištenje specifične opreme, mjernih instrumenata i digitalne tehnologije. Program sadrži različite aktivnosti, metode i strategije koje potiču razvoj znanstvene pismenosti, kreativnosti, logičkog i kritičkog mišljenja, te rješavanje problemskih situacija iz svakodnevnog života.

Plan i program rada za radionice iz PRIRODE/BIOLOGIJE/EKOLOGIJE

Prijave učenika - PRIRODA/BIOLOGIJA/EKOLOGIJA

Suglasnost roditelja/skrbnika - PRIRODA/BIOLOGIJA/EKOLOGIJA

                                                                                                                    Koordinatorica Centra izvrsnosti za prirodoslovlje: Danijela Paradi, prof.

1. radionica: Travnjak

Na prvoj radionici iz biologije/ekologije, održanoj 16. 3. 2024. godine, proučavali smo uvjete na travnjaku. Radionica je bila kombinacija rada u učionici i terenskog rada u okolici škole. Prema GLOBE protokolima određivali smo uvjete na proučavanom staništu. Učenici su radom u paru određivali vremenske uvjete (temperaturu, tlak i vlažnost zraka). Digitalnim i analognim mjernim instrumentima određivali su temperaturu tla na različitim dubinama, te pokusom utvrdili pH vrijednost tla. Također, utvrđivali su boju, rastresitost i vlažnost tla. Na temelju dobivenih rezultata raspravljali smo o uvjetima na proučavanom staništu i prilagodbama živih bića koja žive na travnjaku. Pod lupom su promatrali različite biljne dijelove, proučili životni ciklus leptira, te pokusom utvrdili kako gujavica reagira na različite podražaje.

2. radionica: Travnjak

Na drugoj radionici, održanoj 23.3.2024. godine, nastavili smo proučavati travnjak. Kombinirali smo rad u učionici, te rad na terenu, u okolici škole. Učenici su u parovima određivali biljne vrste na travnjaku koristeći aplikaciju za određivanje biljnih vrsta Pl@ntNet. Sastavljali su hranidbene lance od determiniranih biljaka i životinja, te raspravljali o hranidbenim odnosima na travnjaku. Izradili su mrežu za prebrojavanje odabrane 2 biljne vrste (maslačka i puzave ivice), te prebrojali populacije odabranih biljnih vrsta. Zabilježili su rezultate, odredili dominantnu vrstu, te izračunali učestalosti, gustoću i pokrivenost za odabrane biljne vrste. Raspravljali smo o narušavanju prirodne ravnoteže, te utjecaju čovjeka na uvjete na travnjaku. Učenici su proučili pravila za sakupljanje i izradu herbarija, te prelistali školski herbarij. U parovima su prikupljali biljke, determinirali ih, te ih stavili na prešanje kako bi na kraju ovog ciklusa radionica iz biologije/ekologije mogli izraditi svoj herbarij.

3. radionica: Voda (Bedekovčanska jezera)

Treću radionicu, u sklopu programa Staništa, održali smo 2. 4. 2024. godine na Bedekovčanskim jezerima. Cilj nam je bio istražiti i odrediti kvalitetu vode u jezerima. Učenici su u parovima odredili vremenske uvjete na proučavanom staništu (temperatura zraka, tlak zraka, vlažnost zraka, oborine, naoblaka). Napravili su fizikalno-kemijsku analizu vode na Plavom jezeru koristeći protokole GLOBE programa. Odredili su temperature vode, pH vode, prozirnosti vode, količinu otopljenih nitrata, nitrita, fosfata, količinu kisika u vodi, te tvrdoću vode. Određivali su nazive biljnih i životinjskih vrsta na staništu, te kreirali hranidbene lance. Planktonskom mrežicom prikupili su uzorke planktona i analizirali ih pomoću svjetlosnih lupa. Raspravljali su o prilagodbama živih bića na uvjete na vodenom staništu, o narušavanju prirodne ravnoteže i načinima zaštite ovog vodenog staništa. Dobivene rezultate usporedili su s mjerenjima napravljenim na ostalim jezerima, te donijeli zaključak o kakvoći vode Bedekovčanskih jezera. 

4. radionica: Voda (rijeka Krapina)

Radionicu, na kojoj smo proučavali vodu tekućicu, realizirali smo 27. 4. 2024. godine na rijeci Krapini. Cilj nam je bio istražiti i odrediti kvalitetu vode rijeke Krapine. Učenici su u parovima odredili vremenske uvjete na proučavanom staništu (temperatura zraka, tlak zraka, vlažnost zraka, oborine, naoblaka). Napravili su fizikalno-kemijsku analizu vode rijeke Krapine koristeći protokole GLOBE programa. Odredili su temperature vode (digitalnim i alkoholnim termometrom), pH vode (univerzalnim pH papirom i digitalnim pH-metrom), te prozirnosti vode (Turbidity cijev). Količinu otopljenih nitrata, nitrita, fosfata, količinu kisika u vodi, te tvrdoću vode učenici su određivali specifičnim reagensima i protokolima (set za terensku analizu vode). Planktonskom mrežicom prikupili su uzorke planktona i analizirali ih pomoću svjetlosnih lupa. Raspravljali smo o prilagodbama živih bića na uvjete na proučavanom vodenom staništu, o narušavanju prirodne ravnoteže i načinima zaštite ovog vodenog staništa. Dobivene rezultate usporedili smo s mjerenjima napravljenim prethodnih godina, te donijeli zaključak o kvaliteti vode rijeke Krapine. 

5. radionica: Voda i zrak

Petu radionicu u sklopu programa „STANIŠTA“  realizirali smo 4. 5. 2024. godine u školskom praktikumu biologije/kemije/fizike. Učenici su različitim pokusima ispitivali i istraživali fizikalna i kemijska svojstva vode i zraka. Izvodili su pokuse u kojima su određivali temperaturu ledišta i vrelišta vode, uspoređivali gustoću leda i vode, uspoređivali su gustoću vode s drugim tvarima, ispitivali površinsku napetost vode i tvari kojima se može smanjiti to svojstvo vode. Nakon izvedenih pokusa raspravljali su o rezultatima, te odgovarali na problemska pitanja: 1. Zašto je potonuo Titanic? 2. Kako ribe prežive zimi u zaleđenom jezeru? 3. Zašto neki kukci mogu hodati po vodi? i sl. Pokusom su ispitali sastav zraka, te proučili svojstva jednog od sastojaka zraka- ugljikovog dioksida. Na kraju su napravili kućni aparat za gašenje požara kojim su „ugasili požar“ na školskom dvorištu.

6. radionica: Šuma

Radionicu u kojoj smo proučavali životne uvjete u šumi realizirali smo 18.5.2024. u šumi u učionici na otvorenom. Učenici su u parovima izvodili mjerenja kojima su odredili specifične uvjete na proučavanom staništu. Na GLOBE mjernoj postaji očitali su vrijednosti trenutne temperature, vlažnosti i tlaka zraka. U šumi su određivali temperaturu zraka analognim termometrima na različitim visinama od tla, te mjerili temperaturu tla analognim i digitalnim ubodnim termometrima na različitim dubinama. Univerzalnim indikator papirom i digitalnim pH metrom određivali su pH tla na nekoliko mjesta u šumi. Uzimanjem uzoraka tla na 3 mjesta i vaganjem tla, određivali su vlažnost tla. Dobivene rezultate usporedili su s rezultatima mjerenja koja su radili na travnjaku. Učenici su raspravljali o dobivenim rezultatima i donijeli zaključke o različitim uvjetima na ova dva susjedna staništa. Na završetku radionice učenici su prikupili plastični otpad u učionici na otvorenom, te ga razvrstali u kantu za plastični otpad. Time su pokazali da su razvili ekološku svijest o potrebi očuvanja okoliša i nužnosti recikliranja.

7. Radionica: ŠUMA

Terenski rad u okolici škole nastavili smo i 8.6. 2024. u šumi (učionica na otvorenom). Određivali smo biljne vrste u različitim slojevima šume (prema obliku lišća, vrsti plodova, obliku kor) pomoću različitih izvora. Učenici su pomoću slikovnih ključeva za determinaciju određivali vrste drveća u šumi. Uspoređivali su karakteristike pojedine vrste drveća očitavanjem postavljenih QR kodova koji su otvarali web stranice sa obilježjima promatrane vrste. Pomoću ručno izrađenog klinometra, prema GLOBE protokolima, određivali su visine stabala različitih vrsta drveća u šumi. Na kraju radionice, učenici su izrađivali svoje herbarije od sakupljenih i isprešanih biljnih vrsta koje su prikupljali kroz cijeli ciklus radionica.

                                                                                                                                             Danijela Paradi, prof. biologije i kemije