Evaluacija

“

Uređuje :Marica Celjak, Erasmus koordinatorica

 ANALIZA STAVOVA UČENIKA O KVALITETI NASTAVE U OSNOVNOJ ŠKOLI BEDEKOVČINA šk. godina 2023./24.

Uvod

Ova analiza ispituje stavove učenika Osnovne škole Bedekovčina o kvaliteti nastave. Kroz anketu, učenici su ocijenili različite aspekte nastave, uključujući zanimljivost nastavnih sadržaja, korisnost stečenih znanja i vještina, te njihovu motivaciju za učenje kroz praktične aktivnosti. Rezultati će nam pomoći da bolje razumijemo percepciju učenika o obrazovnim procesima u ovoj školi.

Metodologija

Analiza se temelji na podacima prikupljenim putem ankete u kojoj su sudjelovali učenici različitih razreda. Pitanja u anketi obuhvatila su:

1. Zanimljivost i korisnost nastavnih sadržaja.

2. Motivacija za učenje kroz različite metode.

3. Zadovoljstvo nastavom općenito.

 Rezultati

1. ZANIMLJIVOST I KORISNOST NASTAVNIH SADRŽAJA

Većina učenika se slaže da su nastavni sadržaji zanimljivi i korisni. Konkretno:

– 52% učenika se u potpunosti slaže da su nastavni sadržaji školskih predmeta zanimljivi i korisni.

– 48% učenika uglavnom se slaže s istom tvrdnjom.

Slični rezultati su zabilježeni za sadržaje izvannastavnih aktivnosti i projekata, s 50% učenika koji se u potpunosti slažu i 46% koji se uglavnom slažu.

2. KORISNOST STEČENIH ZNANJA I VJEŠTINA

Učenici prepoznaju važnost stečenih znanja i vještina za njihovo daljnje obrazovanje i život:

– 54% učenika u potpunosti se slaže da su stečena znanja i vještine korisni.

– 40% učenika uglavnom se slaže s ovom tvrdnjom.

3. MOTIVACIJA ZA UČENJE

Motivacija učenika za učenje je visoka kada se primjenjuju praktične metode učenja:

– 60% učenika je u potpunosti motivirano za učenje kroz praktični rad, istraživačko i iskustveno učenje, rad na terenu, rješavanje problema, korištenje digitalnih tehnologija i stvaralačko izražavanje.

– 40% učenika uglavnom je motivirano ovim metodama.

Zaključak

Rezultati ankete pokazuju da učenici Osnovne škole Bedekovčina imaju pozitivan stav prema kvaliteti nastave. Većina učenika smatra da su nastavni sadržaji zanimljivi i korisni, a stečena znanja i vještine važni za njihovo daljnje obrazovanje i život. Motivacija za učenje je visoka, posebno kada se koriste praktične metode. Ovi nalazi sugeriraju da škola učinkovito implementira obrazovne metode koje potiču interes i motivaciju učenika.

-detaljnije u prilogu

Mobilnost učenika OŠ Bršljin Novo Mesto

U sklopu Erasmus+ projekta provedena je anketa nakon izlaganja učenika koji su boravili u OŠ Bršljin (Novo Mesto). Izlaganje je održano na Vijeću učenika OŠ Bedekovčina 6. lipnja 2024., neposredno nakon izvršene mobilnosti, s ciljem prikupljanja povratnih informacija o dojmu predavanja te procjeni koliko ovakvo iskustvo doprinosi razvoju samostalnosti učenika.

U anketi je sudjelovalo 23 učenika. Učenici su izlaganje ocjenjivali vrlo pozitivno: 56,5% učenika dalo je ocjenu 5, 26,1% ocjenu 4, a 17,4% ocjenu 3, pri čemu prosječna ocjena iznosi 4,39. Procjena korisnosti ovakvog iskustva za razvijanje samostalnosti također je visoka: 56,5% učenika odabralo je ocjenu 5, 21,7% ocjenu 4, a 21,7% ocjenu 3, uz prosječnu vrijednost 4,35. Rezultati upućuju na to da učenici prepoznaju vrijednost mobilnosti i razmjene iskustava, kao i njihov doprinos osobnom razvoju.

U dijelu otvorenih odgovora učenici su najčešće isticali element putovanja i boravka u inozemstvu (17,4%), zatim usporedbu škola i prezentiranje škole (13,0%), te dinamiku i bogatstvo aktivnosti tijekom dana (8,7%). Manji dio odgovora odnosio se na obilazak grada i kulturne sadržaje (4,3%). Učenici su obrazlagali svoje dojmove naglašavajući zanimljivost sadržaja, doživljaj upoznavanja druge zemlje i drugačijeg školskog okruženja te mogućnost učenja kroz iskustvo.

Na pitanje o želji za uključivanjem u slične projekte, 52,2% učenika odgovorilo je “Da”, 43,5% “Možda”, dok je 4,3% odgovorilo “Ne”. Takav omjer pokazuje izrazito visok interes učenika za sudjelovanje u budućim aktivnostima mobilnosti i međunarodne suradnje.

U prijedlozima za poboljšanje pojavili su se konkretni, ali pojedinačni prijedlozi (po 4,3%): organizirati više ovakvih projekata, omogućiti više dana u drugoj državi, više putovanja te uključiti veći broj učenika u projekt. Općenito, povratne informacije potvrđuju da je izlaganje na Vijeću učenika bilo dobro prihvaćeno, informativno i motivirajuće, te da su aktivnosti Erasmus+ mobilnosti prepoznate kao snažan poticaj za razvijanje samostalnosti, otvorenosti i interesa učenika za međunarodna iskustva.

Analiza rezultata samovrednovanja nastavnika – Erasmus+ akreditacija 1

Uvod

Analiza se temelji na rezultatima samovrednovanja nastavnika OŠ Bedekovčina u prvoj godini provedbe Erasmus+ akreditacije. Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri nastavnici primjenjuju suvremene metodičke pristupe, potiču motiviranost i izvrsnost, koriste digitalne alate, diferenciraju nastavu te doprinose pozitivnoj psihosocijalnoj klimi i inkluziji.

Struktura ispitanika

U istraživanju je sudjelovalo 12 nastavnika i stručnih suradnika različitih dobnih skupina i iz različitih područja (predmetna i razredna nastava, stručni suradnici).

Ključni rezultati

1. Suvremene metode i inovacije u nastavi

• Većina nastavnika navodi da u svom radu redovito koristi inovativne i suvremene metodičke pristupe (projektna nastava, istraživačko učenje, obrnuta učionica).
• Aktivno poticanje učenika na kritičko mišljenje, rješavanje problema i donošenje zaključaka također je visoko zastupljeno (“U potpunosti se slažem” ili “Djelomično se slažem” kod većine).
• Nastavnici nastavu prilagođavaju različitim stilovima učenja kako bi osigurali uključenost svih učenika.

2. Korištenje digitalnih alata

• Većina nastavnika koristi digitalne alate (interaktivne kvizove, prezentacije, online platforme) za unapređenje nastave i motiviranje učenika.
• Neki nastavnici navode prostor za napredak u redovitijoj i raznovrsnijoj primjeni digitalnih alata.

3. Poticanje kreativnosti i diferencirana nastava

• Nastavnici potiču učenike na samostalno istraživanje i rad na projektima, čime razvijaju kreativnost i inicijativu.
• Primjena strategija diferencirane nastave je prisutna, ali dio nastavnika smatra da može dodatno unaprijediti prilagodbu sadržaja učenicima s različitim sposobnostima i interesima.

4. Formativno vrednovanje

• Redovito se koristi formativno vrednovanje (povratne informacije, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje) za praćenje napretka učenika.

5. Psihosocijalna klima i inkluzija

• Nastavnici u visokom postotku potiču međusobno poštovanje i suradnju među učenicima te pravovremeno reagiraju na neprimjerena ponašanja koristeći nenasilne metode rješavanja sukoba.
• Potiče se izražavanje mišljenja i osjećaja učenika te aktivno slušanje.
• Većina nastavnika prepoznaje učenike s teškoćama u učenju ili socijalizaciji i pruža im dodatnu podršku.
• Metode koje potiču timski rad i socijalne vještine redovito se primjenjuju.
• Komunikacija s roditeljima/skrbnicima radi podrške učenicima je redovita.
• Osigurava se osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti za sve učenike.

6. Profesionalni razvoj

• Nastavnici aktivno rade na svom profesionalnom razvoju kako bi unaprijedili pedagoške i metodičke kompetencije (sudjelovanje na edukacijama, seminarima, projektima).

Slabe točke i preporuke

• Dio nastavnika navodi da samo djelomično ili povremeno koristi inovativne metode, digitalne alate i strategije diferencirane nastave, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama i razmjenom dobre prakse.
• Kod nekoliko ispitanika primijećeno je da nisu u potpunosti zadovoljni prilagodbom nastave učenicima s različitim potrebama ili redovitim korištenjem formativnog vrednovanja.
• Preporučuje se nastavak stručnog usavršavanja, međusobna podrška i razmjena iskustava, kao i veća integracija digitalnih alata i inovacija u svakodnevnu nastavu.

Zaključak

Rezultati pokazuju visoku razinu profesionalnosti i predanosti nastavnika OŠ Bedekovčina te usmjerenost na suvremene pristupe, inkluziju i pozitivnu školsku klimu. Istovremeno, identificirana su područja za daljnji razvoj, posebno u inovativnim metodama, digitalizaciji i individualizaciji nastave. Samovrednovanje je važan alat za kontinuirano unapređenje kvalitete obrazovanja i ostvarenje ciljeva Erasmus+ akreditacije.

Mobilnost u Francusku -evaluacija /učenici

U okviru Erasmus+ provedena je evaluacija mobilnosti učenika u partnerskoj školi OGEC Notre-Dame u gradu Marvejols. Rezultati istraživanja potvrđuju da je mobilnost imala snažan obrazovni, osobni i interkulturalni učinak na sudionike te je u potpunosti ostvarila planirane projektne ciljeve. Detaljnije pročitajte u prilogu:

Analize provedenih aktivnosti / diseminacija

Analiza istraživanja stavova učenika i prijedloga aktivnosti (druga godina Erasmus+ akreditacije) 24. 5.2025.

Uvod

Istraživanje je provedeno među učenicima OŠ Bedekovčina s ciljem procjene opće atmosfere, osjećaja sigurnosti, međusobnih odnosa, podrške i zadovoljstva školom te prikupljanja prijedloga za poboljšanje školskog života. U anketi su sudjelovali učenici viših razreda, a pitanja su obuhvatila kvantitativne i kvalitativne aspekte školskog iskustva.

---

Ključni rezultati (kvantitativna analiza)

• Opća atmosfera u školi: Prosječna ocjena 4,2/5 – većina učenika školu doživljava pozitivno.
• Osjećaj u školi svakodnevno: 4,07/5 – učenici se uglavnom osjećaju dobro i prihvaćeno.
• Međusobno poštovanje među učenicima: 3,85/5 – postoji solidna razina poštovanja, ali ima prostora za napredak.
• Podrška od strane učitelja: 4,73/5 – učenici se osjećaju vrlo podržano od strane nastavnika.
• Podrška od strane kolega učenika: 2,74/5 – osjetno niža razina, što upućuje na potrebu za jačanjem vršnjačke podrške i zajedništva.
• Dostupnost emocionalne podrške: 4,52/5 – većina učenika smatra da su im školski stručnjaci dostupni.
• Sloboda izražavanja mišljenja: 4,01/5 – većina učenika osjeća da može slobodno izraziti osjećaje i mišljenja.
• Učestalost sukoba među učenicima: 2,52/5 – sukobi se događaju povremeno, ali nisu česti.
• Intervencija učitelja kod sukoba: 3,7/5 – učitelji uglavnom reagiraju na sukobe, ali postoji prostor za još bržu i jasniju intervenciju.
• Ozbiljnost u rješavanju problema učenika: 3,65/5 – većina učenika smatra da se njihovi problemi uzimaju ozbiljno, ali dio učenika vidi prostor za poboljšanje.

---

Kvalitativni nalazi

• Osjećaj sigurnosti: Velika većina učenika osjeća se sigurno u školi, najčešće zbog prisutnosti učitelja, prijatelja i sigurnosnih mjera (kamere, zaključana vrata). Nekolicina učenika navodi strah zbog ponašanja pojedinih učenika ili mogućih prijetnji.
• Odnosi učenika i učitelja: Najčešći odgovori su “dobar”, “pozitivan” i “prijateljski”, uz povremene komentare o strogoći ili nepravednosti pojedinih učitelja. Većina učenika cijeni podršku i pristupačnost nastavnika.
• Aktivnosti koje doprinose zadovoljstvu: Najčešće se spominju sportske aktivnosti (nogomet, odbojka, tjelesni), Erasmus projekti, likovna i glazbena grupa, izleti, radionice, projekti i grupni rad. Učenici cijene praktične i kreativne aktivnosti te mogućnost sudjelovanja u natjecanjima i izvanškolskim događanjima.
• Prijedlozi za poboljšanje: Učenici predlažu više sportskih i kreativnih aktivnosti, duže odmore, više rada u skupinama, učenje na otvorenom, radionice o prijateljstvu, financijskoj pismenosti i praktičnim vještinama (npr. domaćinstvo, kuhanje, vrtlarstvo).

---

Slabe točke i preporuke

• Vršnjačka podrška: Niska prosječna ocjena (2,74) ukazuje na potrebu za programima koji jačaju međusobno povjerenje i suradnju među učenicima (vršnjačke radionice, projekti, mentorstvo).
• Intervencija kod sukoba: Dio učenika smatra da intervencije nisu uvijek pravovremene ili učinkovite – preporučuje se dodatna edukacija učitelja i razvoj jasnih protokola za rješavanje sukoba.
• Emocionalna klima: Iako je većina zadovoljna, dio učenika ističe potrebu za još više podrške, osobito u razredima gdje su odnosi slabiji ili ima više konflikata.
• Raznolikost aktivnosti: Učenici žele više izbora i mogućnosti sudjelovanja u različitim aktivnostima, posebno onima koje potiču suradnju, kreativnost i praktične vještine.

---

Zaključak

Istraživanje pokazuje da učenici OŠ Bedekovčina školu doživljavaju kao sigurno i podržavajuće okruženje, s kvalitetnim odnosima s učiteljima i bogatom ponudom aktivnosti. Glavne preporuke odnose se na jačanje vršnjačke podrške, dodatnu edukaciju o nenasilnoj komunikaciji i rješavanju sukoba, te proširenje spektra izvannastavnih i praktičnih aktivnosti u skladu s interesima učenika. Ovi rezultati korisna su smjernica za daljnji razvoj školskog kurikuluma i aktivnosti u sklopu Erasmus+ akreditacije.

Istraživanje provele: Marica Celjak i Danijela Paradi

Osjećaji u školi-istraživanje

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1VLdFjBUX88yZdtK7icc5FSPiGWyxYilPZn1jWoAqlt4/edit?usp=sharing

Emocionalni barometar učenika

Analiza istraživanja: Emocionalni barometar učenika

Osnovna škola Bedekovčina
(N = 110 učenika)

1. Kako se učenici osjećaju tijekom odmora

Rezultati pokazuju vrlo pozitivnu socijalnu klimu:

• 70 učenika osjeća se prihvaćeno od prijatelja, kao dio grupe
• 36 učenika osjeća se sretno
• Samo 4 učenika navode osjećaje usamljenosti ili neprihvaćenosti

➡️ Ovo upućuje na to da se većina učenika u školi osjeća sigurno i uključeno, što je iznimno važno za emocionalnu dobrobit.

2. Osjećaji pri odgovaranju pred razredom

Ovdje su odgovori raznolikiji:

• 52 učenika osjeća se nesigurno ili zabrinuto
• 46 učenika osjeća se samopouzdano
• 12 učenika osjeća se zainteresirano i motivirano

➡️ Vidljivo je da je javni nastup i dalje izvor nelagode za velik dio učenika, što ukazuje na potrebu za poticajnim, nenametljivim metodama vrednovanja i jačanjem samopouzdanja.

3. Što učenicima pomaže kad su tužni ili zabrinuti

U otvorenim odgovorima najčešće se spominju:

• prijatelji
• razgovor
• osjećaj razumijevanja
• kod manjeg broja učenika – želja za povlačenjem (npr. „ići doma“)

➡️ Vršnjačka podrška ima ključnu ulogu u emocionalnom oporavku učenika.

4. Odnos s učiteljima

Rezultati su vrlo ohrabrujući:

• 85 učenika navodi da se osjeća podržano i da se mogu obratiti učiteljima
• 23 učenika imaju korektan, ali distanciran odnos
• samo 2 učenika osjećaju da nisu razumjeni

➡️ Ovo potvrđuje da škola njeguje odnos povjerenja i podrške, što je snažan zaštitni faktor.

5. Percepcija nasilja (bullyinga)

Riječi koje učenici najčešće povezuju s bullyingom su:

• tuga
• strah
• nasilje
• sram
• neprihvaćenost

➡️ Učenici jasno prepoznaju bullying kao negativno i emocionalno bolno iskustvo, što je dobar temelj za preventivne programe.

6. „Ključevi sreće“ – što učenicima donosi osjećaj sreće

Najčešće spominjani pojmovi:

• prijateljstvo
• sreća
• dobrota
• razgovor
• mir, vjera, tolerancija

➡️ Odgovori pokazuju da učenici sreću povezuju s odnosima, vrijednostima i međusobnim poštovanjem, a ne s materijalnim stvarima.

Zaključak

Istraživanje pokazuje da se većina učenika OŠ Bedekovčina:

• osjeća prihvaćeno i sigurno
• ima pozitivan odnos s učiteljima
• jasno prepoznaje emocije, nasilje i vrijednosti
• ali i da postoji potreba za dodatnom podrškom u situacijama javnog nastupa i izražavanja pred razredom.

Povezanost rezultata istraživanja s ciljem Erasmus akreditacije

Rezultati istraživanja Emocionalni barometar učenika pokazuju da se većina učenika u Osnovnoj školi Bedekovčina osjeća prihvaćeno i sigurno u vršnjačkom okruženju te da imaju pozitivan odnos s učiteljima, što predstavlja snažan temelj za daljnje unapređenje psihosocijalne klime škole. Istodobno, odgovori učenika ukazuju na postojanje nesigurnosti i zabrinutosti u situacijama javnog nastupa, kao i na snažnu emocionalnu osjetljivost učenika kada je riječ o neprihvatljivim oblicima ponašanja i nasilju među vršnjacima.

Učenici jasno prepoznaju bullying kao izvor tuge, straha i neprihvaćenosti, što potvrđuje potrebu za sustavnim ulaganjem u razvoj socijalnih i emocionalnih vještina, nenasilno rješavanje sukoba te jačanje otpornosti i samopouzdanja učenika. Ovi rezultati izravno se podudaraju s ciljem Erasmus akreditacije koji se odnosi na ulaganje u vještine nošenja s neprihvatljivim oblicima ponašanja i konfliktima u razredu i školi, kao i na poboljšanje psihosocijalne klime.

Sudjelovanjem u Erasmus projektima škola planira dodatno osnažiti učitelje i učenike kroz razmjenu dobre prakse, edukacije i međunarodnu suradnju, s naglaskom na preventivne programe, podršku mentalnom zdravlju te izgradnju sigurnog, uključivog i poticajnog školskog okruženja za sve učenike.

Istraživanje provela: Marica Celjak, koordinatorica

Analiza rezultata samovrednovanja nastavnika – Erasmus+ akreditacija 2

Samovrednovanje nastavnika provedeno je u okviru aktivnosti vezanih uz Erasmus+ akreditaciju škole, s ciljem praćenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada, procjene učinaka primjene suvremenih nastavnih metoda te identificiranja razvojnih potreba u području inovativnog poučavanja, digitalne transformacije i profesionalnog razvoja učitelja.

Istraživanje je provedeno anonimnim upitnikom, pri čemu su nastavnici svoje stavove o ponuđenim tvrdnjama iskazivali odabirom jedne od četiri razine slaganja: „u potpunosti se slažem“, „uglavnom se slažem“, „djelomično se ne slažem“ i „u potpunosti se ne slažem“. Takva ljestvica omogućila je objektivniji uvid u stvarnu razinu usvojenosti i primjene kompetencija razvijanih kroz Erasmus+ aktivnosti, kao i u njihov utjecaj na motivaciju učenika, kvalitetu učenja i nastavnu praksu.

U ovom izvješću prikazani su sažeti kvantitativni i kvalitativni rezultati samovrednovanja, dok su detaljni rezultati po pojedinim pokazateljima dostupni u prilogu u Excel tablici, u skladu s pravilima dokumentiranja i praćenja kvalitete Erasmus+ projekata.

1. Kvaliteta poučavanja i učenja

• 91 % nastavnika (31 od 34) slaže se da su nastavni sadržaji redovne nastave zanimljivi i korisni učenicima, dok 24 % u potpunosti potvrđuje tu tvrdnju.
• 100 % nastavnika (34 od 34) smatra da su sadržaji izvannastavnih aktivnosti i Erasmus+ projekata zanimljivi i u skladu s interesima učenika, od čega se 71 % u potpunosti slaže.
• 100 % nastavnika potvrđuje da znanja i vještine stečene kroz redovnu nastavu i projekte imaju dugoročnu vrijednost za obrazovanje i život učenika.

2. Profesionalni razvoj nastavnika

• 97 % nastavnika (33 od 34) slaže se da je primjena suvremenih nastavnih oblika i nastavnih sredstava znatno povećala interes i razinu znanja učenika u STEM području.
• 94 % nastavnika smatra da škola aktivno potiče učenike na razmišljanje i stvaranje novih ideja, što odražava i nastavničku spremnost na profesionalni razvoj i inovacije.

3. Digitalna transformacija i inovacije

• 85 % nastavnika (29 od 34) slaže se da je korištenje umjetne inteligencije korisno u nastavi i pripremi nastave.
• 85 % nastavnika izražava spremnost za korištenje digitalnih i AI alata u radu s učenicima, dok 15 % još iskazuje potrebu za dodatnom podrškom i edukacijom.

4. Uključenost učenika i razvoj ključnih kompetencija

• 100 % nastavnika slaže se da učenici lakše i kvalitetnije usvajaju znanja kada se koriste suvremeni oblici rada.
• 100 % nastavnika potvrđuje da su učenici motiviraniji za učenje kroz iskustveno, istraživačko i praktično učenje.

5. Školska kultura i organizacijski razvoj

• 94 % nastavnika smatra da škola potiče kreativnost i stvaranje novih ideja kod učenika.
• 100 % nastavnika slaže se da suvremeni metodički i didaktički pristupi značajno doprinose razvoju kreativnog i kritičkog mišljenja učenika.

6. Praćenje, vrednovanje i održivost Erasmus+ plana

• 91 % nastavnika (31 od 34) primjećuje porast istraživačke, iskustvene i problemske nastave u posljednje tri godine.
• Rezultati samovrednovanja temelje se na kvantitativnim podacima (broj i postotak odgovora) te kvalitativnoj interpretaciji, a detaljni rezultati dostupni su u Excel prilogu, što osigurava transparentnost i održivost praćenja Erasmus+ ciljeva.
• Istraživanje proveli :Marica Celjak i Ivan Paradi

Radionice: roditelji i učenici

Abeceda prevencije

Predmetna nastava

Razredna nastava

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Mobilnost učenika – Jeseník (Češka), šk. god. 2025./2026. 4.1.-9.1. 2026.

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Mobilnost učenika – Jeseník (Češka), šk. god. 2025./2026. 4.1.-9.1. 2026.

1. Uzorak i metodologija

Istraživanje je provedeno putem online upitnika (Microsoft Forms) nakon provedene Erasmus+ mobilnosti učenika.

• Broj ispitanika: 19 učenika
• Metoda: anonimni samoprocjenski upitnik
• Tip pitanja:
  • zatvorena pitanja (Likertova skala i odabir odgovora)
  • otvorena pitanja (opis iskustava i naučenog)

Cilj istraživanja bio je procijeniti:

• zadovoljstvo mobilnošću,
• razvoj jezičnih i interkulturalnih kompetencija,
• osobni i socijalni razvoj učenika,
• kvalitetu organizacije aktivnosti.

2. Kvantitativni rezultati

2.1. Samoprocjena rada i angažmana

• Prosječna ocjena vlastitog rada i zalaganja: 4,84 / 5

 Učenici procjenjuju vlastiti angažman vrlo visoko, što ukazuje na snažnu motivaciju i aktivno sudjelovanje.

2.2. Opće iskustvo mobilnosti

• Prosječna ocjena iskustva mobilnosti: 5,0 / 5

 Svi ispitanici ocijenili su mobilnost najvišom ocjenom.

2.3. Zadovoljstvo organizacijskim elementima

Element mobilnosti	Vrlo zadovoljni	Djelomično zadovoljni
Smještaj	18	1
Aktivnosti u školi	19	0
Aktivnosti izvan škole	17	2
Podrška učitelja	19	0

2.4. Osobni i socijalni razvoj

Gotovo svi učenici označili su da:

• su postali samostalniji,
• aktivno su sudjelovali u nastavi,
• stekli su nova prijateljstva,
• naučili o kulturnoj i prirodnoj baštini.

 Rezultati ukazuju na izrazito snažan razvoj tzv. „soft skills“.

3. Kvalitativna analiza odgovora učenika

Analiza otvorenih odgovora pokazuje nekoliko dominantnih tematskih kategorija.

3.1. Interkulturalno učenje

Učenici ističu:

• upoznavanje različitih školskih sustava,
• uočavanje sličnosti među europskim učenicima,
• razvoj osjećaja europske pripadnosti.

Tipične poruke:

• Europa je raznolika, ali povezana zajedničkim vrijednostima.
• Lakše razumijevanje drugih kultura.

 Mobilnost je doprinijela razvoju europskog identiteta.

3.2. Jezične kompetencije

Najčešće istaknuto:

• veća sigurnost u komunikaciji na stranom jeziku,
• spontana komunikacija s vršnjacima,
• usvajanje osnovnih čeških riječi (npr. „Ahoj“, „Dobrý den“, „Děkuji“…).

Učenje jezika odvijalo se kroz autentične situacije, što učenici posebno naglašavaju.

3.3. Socijalni razvoj i samostalnost

Učenici navode:

• prvo samostalno putovanje bez roditelja,
• sklapanje međunarodnih prijateljstava,
• povećano samopouzdanje.

Mobilnost djeluje kao snažan poticaj osobnom sazrijevanju.

3.4. Održivi razvoj i iskustveno učenje

Često spominjane aktivnosti:

• planinarenje,
• šetnje prirodom,
• klizanje,
• boravak na otvorenom.

Učenici povezuju aktivnosti s:

• brigom za prirodu,
• zdravim načinom života,
• učenjem izvan učionice.

4. Ključni zaključci

✅ Mobilnost je ostvarila vrlo visoku razinu zadovoljstva sudionika.
✅ Uočen je značajan napredak u:

• jezičnim kompetencijama,
• interkulturalnom razumijevanju,
• socijalnim vještinama,
• samostalnosti učenika.

✅ Najjači aspekt projekta:

• kvaliteta nastavnih aktivnosti,
• podrška učitelja,
• međunarodna suradnja učenika.

5. Opći pedagoški značaj

Rezultati potvrđuju da Erasmus+ mobilnosti:

• povećavaju motivaciju za učenje,
• razvijaju europske vrijednosti,
• potiču iskustveno i interdisciplinarno učenje,
• doprinose cjelovitom razvoju učenika.

Istraživanje provela i analizirala :Marica Celjak, koordinatorica

Istraživanje stavova učenika kraj šk.godine 2025/26

Erasmus+ 3.godina:istraživanje stavova učenika o korištenju digitalnih alata u nastavi , sudjelovanju u projektima izvanučioničkoj nastavi, nastavi baziranoj na rješavanju problema … 

Istraživanje provele i analizirale :Marica Celjak i Danijela Paradi ( analizirano 5. lipnja2026. )

Cilj

Cilj istraživanja bio je ispitati kako učenici procjenjuju uporabu digitalnih alata, AI alata, projektnog učenja, timskog rada i izvanučionične nastave u procesu učenja.
Posebno se željelo utvrditi u kojoj mjeri učenici smatraju da takvi pristupi nastavu čine zanimljivijom, olakšavaju razumijevanje i pamćenje gradiva te potiču aktivnije sudjelovanje u učenju.
Istraživanje također daje uvid u to koje digitalne alate učenici najviše preferiraju i koje metode rada smatraju najučinkovitijima.

Uzorak

Uzorak čine učenici različite dobi, uključujući dobne skupine 7–9 godina, 10–12 godina i 13–15 godina, što omogućuje uvid u stavove mlađih i starijih učenika.
Riječ je o anonimnom upitniku, a odgovori su prikupljani u digitalnom obliku, što upućuje na strukturirano i jednostavno dostupno anketiranje učenika.
U upitniku su zastupljena i zatvorena pitanja na Likertovoj ljestvici od 1 do 5 te otvoreno pitanje za prijedloge, pa je moguće sagledati i kvantitativne i kvalitativne aspekte istraživanja.

Rezultati

Detaljna statistička analiza istraživanja

Ukupan broj ispitanika: 219 učenika.

1. Struktura uzorka

Dob	N	%
10-12 godina	112	51.1
13-15  godina	98	44.7
7-9 godina	9	4.1

2. Rezultati Likertove skale (1–5)

Tvrdnja	N	Prosjek	Pozitivni odgovori (4+5) %
Digitalni zadaci zanimljiviji	219	3.98	71.7
Digitalni alati – dulje pamtim	219	4.01	73.5
Bolje razumijem gradivo	219	3.97	71.2
Lakše pamtim gradivo	219	4.00	74.9
Digitalne provjere znanja	219	4.22	78.1
Sudjelovanje u projektima	218	4.02	72.5
Projekti čine nastavu zanimljivijom	218	3.82	64.2
Istraživački rad pomaže učenju	218	3.93	71.1
Rad u paru/skupini	218	4.08	76.6
Izvanučionička nastava	218	4.63	91.3
Pokusi i istraživanja	219	4.19	79.0
AI alati pomažu učenju	218	3.84	68.8

3.

Najvišu ocjenu dobila je izvanučionička nastava (M=4,63).

Digitalne provjere znanja vrlo su dobro prihvaćene (M=4,22).

Pokusi i istraživanja pozitivno utječu na razumijevanje gradiva (M=4,19).

Suradničko učenje (rad u paru ili skupini) ocijenjeno je visokom ocjenom (M=4,08).

Učenici pozitivno procjenjuju digitalne alate za razumijevanje i pamćenje sadržaja (M≈4,00).

AI alati imaju pozitivan učinak (M=3,84), ali nešto niži od ostalih digitalnih pristupa.

4. Digitalni alati koje učenici smatraju najkorisnijima

Alat	Frekvencija	% učenika
ChatGpt, Copilot…	151	68.9
kvizovi (kahoot, blooket, quiziz, milijunaš…)	118	53.9
Prezentacije (Microsoft PPT, Prezzi. video prezentacije…)	107	48.9
ostalo	76	34.7
e-knjige (book creator i sl. )	51	23.3
memory , slagalice	46	21.0
igre asocijacija	27	12.3
minecraft	26	11.9
canva, piktochart, wordart	21	9.6
microsoft forms	10	4.6

Rezultati pokazuju izrazito pozitivan stav učenika prema digitalnim alatima u nastavi.
Učenici ih najčešće povezuju s većom zanimljivošću sata, boljim razumijevanjem nastavnog sadržaja i lakšim pamćenjem gradiva.
Posebno se ističu kvizovi, prezentacije, e-knjige te AI alati poput ChatGPT-a i Copilota, koji se u odgovorima često navode kao korisni za učenje i ponavljanje.

U otvorenim odgovorima učenici najčešće predlažu više korištenja kvizova, osobito Kahoota i Blooketa, što pokazuje da su im takvi oblici rada motivirajući i pristupačni.
Česti su i prijedlozi za više grupnog rada, rada u paru, istraživačkih zadataka, pokusa te izvanučionične nastave, što upućuje na potrebu za aktivnim, iskustvenim i suradničkim učenjem.
Nekoliko učenika posebno naglašava da im digitalni sadržaji pomažu u boljem usvajanju gradiva, a pojedini navode da žele više ovakvih aktivnosti u nastavi.

Dobiveni odgovori također pokazuju da učenici cijene raznolikost alata i metoda te da im odgovara kombinacija digitalnih i tradicionalnih pristupa.
Uočava se i snažna povezanost između motivacije i aktivnosti koje uključuju igru, natjecanje, vizualne sadržaje i praktičan rad.
To znači da digitalni alati kod učenika ne djeluju samo kao tehnička podrška, nego i kao važan motivacijski čimbenik.

Zaključak

Na temelju prikupljenih odgovora može se zaključiti da učenici digitalne alate u nastavi općenito doživljavaju vrlo pozitivno i da ih prepoznaju kao alat koji olakšava učenje.
Najviše ih privlače aktivnosti koje uključuju igru, kvizove, vizualne prikaze i interaktivnost, dok su projekti, suradnički rad i istraživačke aktivnosti također visoko vrednovani.
Istraživanje potvrđuje da su digitalni i aktivni oblici rada važni za povećanje motivacije, razumijevanja i trajnosti znanja kod učenika.

Rezultati također upućuju na to da učenici žele nastavu koja je dinamična, praktična i povezana sa stvarnim iskustvom.
Posebno je značajno što učenici sami predlažu konkretne alate i oblike rada, jer to pokazuje njihovu svijest o vlastitom učenju i aktivnu uključenost u obrazovni proces.
Sve navedeno potvrđuje da digitalna transformacija nastave, ako je pedagoški promišljena, može značajno pridonijeti kvaliteti učenja.

Prijedlog za daljnji rad

U daljnjem radu preporučuje se češće uključivanje kvizova, edukativnih igara i interaktivnih digitalnih alata u redovitu nastavu.
Također je poželjno sustavno planirati suradničke oblike rada, rad u paru i skupinama te zadatke koji potiču istraživanje, raspravu i rješavanje problema.
Važno je zadržati ravnotežu između digitalnih i nedigitalnih aktivnosti kako bi nastava ostala razvojno primjerena, raznolika i pristupačna svim učenicima.

Preporučuje se i daljnje jačanje projekta i izvanučionične nastave, osobito kroz terensku nastavu, pokuse, radionice i praktične zadatke.

Istraživanje provele: Marica Celjak i Danijela Paradi

Istraživanje stavova učenika kraj šk.godine 2025/26

Ulaganje u vještine nošenja s neprihvatljivim oblicima ponašanja i konfliktima u razredu/školi te poboljšanje psihosocijalne klime u školi

Istraživanje provele i analizirale :Marica Celjak i Danijela Paradi ( analizirano 9. lipnja2026. )

U istraživanju je sudjelovalo 234 učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati percepciju učenika o psihosocijalnoj klimi u školi, međusobnim odnosima, osjećaju sigurnosti, podršci nastavnika i vršnjaka te načinima rješavanja sukoba. Dobiveni rezultati pružaju vrijedan uvid u područja koja predstavljaju snage škole, ali i u segmente koje je potrebno dodatno razvijati kroz Erasmus+ aktivnosti.

1. Opća psihosocijalna klima u školi

Rezultati pokazuju da učenici školu uglavnom doživljavaju kao ugodno i poticajno okruženje.

• 73,9 % učenika (173 od 234) pozitivno ocjenjuje opću atmosferu u školi (ocjene 4 i 5).
• Od toga 38,5 % učenika (90 od 234) daje najvišu ocjenu školskoj atmosferi.
• Prosječna ocjena opće atmosfere iznosi 3,94 od 5.

• 67,9 % učenika (159 od 234) navodi da se svakodnevno dobro ili vrlo dobro osjeća u školi.
• 32,5 % učenika (76 od 234) daje najvišu ocjenu vlastitom osjećaju ugode u školi.
• Prosječna ocjena osjećaja ugode u školi iznosi 3,77 od 5.

Rezultati potvrđuju da većina učenika školu doživljava kao ugodno mjesto za učenje i druženje.

2. Međusobno poštovanje i odnosi među učenicima

Kvalitetni međuljudski odnosi važan su preduvjet pozitivne školske klime.

• 59,8 % učenika (140 od 234) smatra da među učenicima postoji dobra ili vrlo dobra razina međusobnog poštovanja.
• 21,4 % učenika (50 od 234) u potpunosti potvrđuje postojanje međusobnog poštovanja.
• Prosječna ocjena međusobnog poštovanja iznosi 3,55 od 5.

Iako su rezultati uglavnom pozitivni, vidljivo je da gotovo dvije petine učenika smatra da postoji prostor za poboljšanje međusobnih odnosa i kulture komunikacije.

3. Podrška nastavnika i vršnjaka

Podrška odraslih i vršnjaka jedan je od ključnih zaštitnih čimbenika za dobrobit učenika.

Podrška nastavnika

• 96,2 % učenika (225 od 234) osjeća da od svojih učitelja dobiva barem određenu razinu podrške.
• 60,7 % učenika (142 od 234) navodi da se osjeća potpuno podržano od strane učitelja.
• Samo 3,8 % učenika (9 od 234) ne osjeća podršku nastavnika.

Podrška vršnjaka

• 93,2 % učenika (218 od 234) navodi da ima podršku svojih vršnjaka.
• 53,4 % učenika (125 od 234) osjeća potpunu podršku svojih kolega učenika.
• 6,8 % učenika (16 od 234) navodi da nema podršku vršnjaka.

Dobiveni rezultati ukazuju na razvijenu mrežu podrške unutar škole, pri čemu učenici nešto veću podršku osjećaju od nastavnika nego od vršnjaka.

4. Emocionalna podrška i sloboda izražavanja

Važan pokazatelj pozitivne školske klime jest mogućnost izražavanja osjećaja i dostupnost stručne pomoći.

Dostupnost stručne podrške

• 63,2 % učenika (148 od 234) smatra da su im stručni suradnici i resursi za emocionalnu podršku uvijek dostupni.
• Dodatnih 30,8 % učenika (72 od 234) navodi da su im dostupni povremeno.
• Samo 6,0 % učenika (14 od 234) smatra da takvi resursi nisu dostupni.

Sloboda izražavanja

• 42,3 % učenika (99 od 234) navodi da se uvijek slobodno izražava u školi.
• 38,0 % učenika (89 od 234) to može činiti povremeno.
• 19,7 % učenika (46 od 234) rijetko ili nikada ne izražava slobodno svoje mišljenje i osjećaje.

Ukupno 80,3 % učenika (188 od 234) barem povremeno osjeća slobodu izražavanja, što predstavlja dobar temelj za daljnji razvoj otvorene komunikacije.

5. Sukobi među učenicima i njihovo rješavanje

Budući da je jedan od Erasmus+ ciljeva razvoj vještina nošenja s konfliktima, posebno su važni rezultati vezani uz sukobe.

Učestalost sukoba

• 54,3 % učenika (127 od 234) navodi da se sukobi među učenicima događaju povremeno.
• 34,6 % učenika (81 od 234) smatra da su sukobi rijetki.
• Samo 11,1 % učenika (26 od 234) navodi da se sukobi ne događaju.

Rezultati pokazuju da su sukobi sastavni dio svakodnevnog života škole te da postoji potreba za daljnjim razvojem socijalnih i komunikacijskih vještina učenika.

Reagiranje nastavnika na sukobe

• 80,8 % učenika (189 od 234) smatra da učitelji barem ponekad interveniraju kada primijete sukobe među učenicima.
• 33,3 % učenika (78 od 234) navodi da učitelji uvijek reagiraju.
• 19,2 % učenika (45 od 234) smatra da učitelji rijetko ili nikada ne reagiraju.

Rezultati potvrđuju da učenici uglavnom prepoznaju ulogu nastavnika u rješavanju sukoba, ali ukazuju i na potrebu za dodatnim osnaživanjem preventivnih aktivnosti.

6. Uvažavanje problema i osjećaj sigurnosti

• 80,8 % učenika (189 od 234) smatra da se njihovi problemi i brige barem ponekad uzimaju ozbiljno.
• 35,9 % učenika (84 od 234) smatra da se njihovi problemi uvijek uzimaju ozbiljno.
• 19,2 % učenika (45 od 234) smatra da se njihove brige rijetko ili nikada ne uzimaju ozbiljno.

Analiza otvorenih odgovora pokazuje da većina učenika navodi kako se u školi osjeća sigurno zahvaljujući podršci učitelja, stručnih suradnika i prijatelja te postojanju jasnih pravila ponašanja.

Zaključak

Rezultati istraživanja pokazuju da učenici školu uglavnom doživljavaju kao sigurno, podržavajuće i poticajno okruženje. Posebno su pozitivno ocijenjeni podrška nastavnika, dostupnost emocionalne pomoći te opća atmosfera u školi. Istodobno, rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim razvojem socijalnih kompetencija učenika, vještina nenasilne komunikacije, konstruktivnog rješavanja sukoba i međusobnog poštovanja.

Dobiveni rezultati u potpunosti opravdavaju Erasmus+ cilj usmjeren na ulaganje u vještine nošenja s neprihvatljivim oblicima ponašanja i konfliktima te poboljšanje psihosocijalne klime u školi. Preporučuje se provedba radionica socijalno-emocionalnog učenja, vršnjačke medijacije, nenasilne komunikacije, upravljanja emocijama i timskog rada kako bi se dodatno unaprijedili međuljudski odnosi i osjećaj pripadnosti školskoj zajednici.

Akreditacija 3. godina samovrednovanje nastavnika  2025 / 26

Istraživanje proveli i izvršili analizu: Marica Celjak i Ivan Paradi

Uvod

Samovrednovanje nastavnika predstavlja važan alat za unaprjeđenje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa te profesionalni razvoj učitelja. U suvremenom obrazovanju naglasak se stavlja na refleksivnu praksu, kontinuirano usavršavanje i razvoj kompetencija nastavnika, osobito u kontekstu međunarodnih projekata poput Erasmus+. Kroz sustavno prikupljanje i analizu podataka o vlastitom radu, nastavnici mogu prepoznati svoje snage i područja za napredak, čime se doprinosi kvaliteti nastave i postignućima učenika.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je ispitati razinu samovrednovanja nastavnika u različitim područjima rada (npr. planiranje i izvedba nastave, korištenje digitalnih alata, inkluzivna praksa, međunarodna suradnja) te utvrditi njihovu percepciju vlastitih kompetencija i potreba za daljnjim profesionalnim razvojem.

Metode

Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika. Instrument istraživanja bio je strukturirani upitnik za samovrednovanje nastavnika koji je sadržavao tvrdnje procjenjivane na ljestvici (npr. od 1 do 5). U istraživanju je sudjelovalo 18 nastavnika. Prikupljeni podaci analizirani su deskriptivnom statistikom (aritmetička sredina, postoci), a rezultati su prikazani tablično i/ili grafički
Rezultati:

1. Kvaliteta poučavanja i učenja

Rezultati pokazuju da nastavnici u velikoj mjeri primjenjuju suvremene pristupe poučavanju i aktivno potiču učenike na razvoj ključnih kompetencija.

• 66,7 % nastavnika (12 od 18) slaže se da u svom radu redovito koristi inovativne i suvremene metodičke pristupe (projektna nastava, istraživačko učenje, obrnuta učionica), dok 22,2 % nastavnika (4 od 18) u potpunosti potvrđuje ovu tvrdnju.
• 100 % nastavnika (18 od 18) slaže se da aktivno potiče učenike na kritičko mišljenje, rješavanje problema i donošenje zaključaka, a 61,1 % (11 od 18) u potpunosti se slaže s ovom tvrdnjom.
• 94,4 % nastavnika (17 od 18) navodi da nastavu prilagođava različitim stilovima učenja učenika, dok se 50 % (9 od 18) s tom tvrdnjom u potpunosti slaže.
• 88,9 % nastavnika (16 od 18) koristi digitalne alate za unapređenje nastave i motiviranje učenika, pri čemu 61,1 % (11 od 18) navodi najvišu razinu slaganja.

Prosječne ocjene za ovo područje kreću se od 3,78 do 4,61, što potvrđuje vrlo pozitivan stav nastavnika prema suvremenim metodama poučavanja.

2. Motiviranost, uspješnost i izvrsnost učenika

Nastavnici prepoznaju važnost istraživačkog rada, diferencirane nastave i formativnog vrednovanja za razvoj učeničkih potencijala.

• 88,9 % nastavnika (16 od 18) potiče učenike na samostalno istraživanje i rad na projektima, a 50 % (9 od 18) u potpunosti se slaže s tom tvrdnjom.
• 88,9 % nastavnika (16 od 18) primjenjuje strategije diferencirane nastave kako bi sadržaj prilagodilo različitim sposobnostima učenika.
• 83,3 % nastavnika (15 od 18) redovito koristi formativno vrednovanje, dok se 44,4 % (8 od 18) u potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom.

Dobiveni rezultati potvrđuju da nastavnici sustavno rade na povećanju uspješnosti učenika kroz individualizirane pristupe i kontinućeno praćenje napretka.

3. Psihosocijalna klima i podrška učenicima

Ovo područje ostvarilo je najviše rezultate u istraživanju.

• 100 % nastavnika (18 od 18) slaže se da u nastavi potiče međusobno poštovanje i suradnju među učenicima, dok se 94,4 % (17 od 18) s time u potpunosti slaže.
• 100 % nastavnika (18 od 18) pravovremeno reagira na neprimjerena ponašanja i koristi nenasilne metode rješavanja sukoba.
• 100 % nastavnika (18 od 18) potiče učenike na izražavanje mišljenja i osjećaja te ih aktivno sluša.
• 100 % nastavnika (18 od 18) nastoji prepoznati učenike koji imaju poteškoća u učenju ili socijalizaciji te im pružiti dodatnu podršku.
• 94,4 % nastavnika (17 od 18) koristi metode koje razvijaju timski rad i socijalne vještine učenika.
• 94,4 % nastavnika (17 od 18) redovito komunicira s roditeljima i skrbnicima.
• 100 % nastavnika (18 od 18) smatra da osigurava sigurno i poticajno okruženje za sve učenike.

Prosječne ocjene u ovom području kreću se između 4,61 i 4,94, što ukazuje na izrazito razvijenu kulturu podrške, suradnje i sigurnosti u školi.

4. Profesionalni razvoj nastavnika

• 94,4 % nastavnika (17 od 18) aktivno radi na vlastitom profesionalnom razvoju, a 72,2 % (13 od 18) u potpunosti se slaže s tom tvrdnjom.

Rezultati potvrđuju visoku razinu profesionalne odgovornosti i spremnosti nastavnika na cjeloživotno učenje.

5. Korištenje umjetne inteligencije (AI) u nastavi

Rezultati pokazuju pozitivan, ali oprezan stav nastavnika prema umjetnoj inteligenciji.

• 50 % nastavnika (9 od 18) slaže se da im umjetna inteligencija pomaže u pripremi nastavnih materijala, dok se 33,3 % (6 od 18) s tom tvrdnjom u potpunosti slaže.
• 44,4 % nastavnika (8 od 18) smatra da korištenje AI alata povećava motivaciju učenika za učenje.
• 58,8 % nastavnika (10 od 17) smatra da im je potrebna dodatna edukacija za učinkovito korištenje umjetne inteligencije u nastavi.
• 55,6 % nastavnika (10 od 18) vjeruje da umjetna inteligencija može pomoći u prilagodbi nastave različitim učenicima.
• Istodobno, 66,7 % nastavnika (12 od 18) izražava zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju.

Rezultati upućuju na potrebu za dodatnim stručnim usavršavanjem nastavnika u području umjetne inteligencije kako bi se njezin potencijal mogao učinkovitije koristiti u nastavnom procesu.

Zaključak

Analiza stavova nastavnika pokazuje vrlo visoku razinu profesionalne predanosti, usmjerenosti na učenika te spremnosti za primjenu suvremenih metoda poučavanja. Posebno su visoko vrednovani stvaranje pozitivne psihosocijalne klime, razvoj suradničkih odnosa i pružanje podrške učenicima. Nastavnici u velikoj mjeri koriste digitalne alate, istraživačke metode i projektni rad, što je u skladu s ciljevima Erasmus+ akreditacije. Područje umjetne inteligencije prepoznato je kao značajan razvojni potencijal, ali i područje u kojem su potrebna dodatna stručna usavršavanja. Rezultati potvrđuju da Erasmus+ aktivnosti doprinose jačanju kvalitete nastave, profesionalnom razvoju nastavnika i stvaranju poticajnog okruženja za učenje.

Evaluacija ŽSV knjižničara -diseminacija Mastering the art of storytelling to enhance teaching and learning 

Evaluacija diseminacije na UV 18.3. 2026. Erasmus+ mobilnost učenika i job shadowing  Jeseník:-   UV OŠ Bedekovčina