Evaluacija

“

 ANALIZA STAVOVA UČENIKA O KVALITETI NASTAVE U OSNOVNOJ ŠKOLI BEDEKOVČINA šk. godina 2023./24.

Uvod

Ova analiza ispituje stavove učenika Osnovne škole Bedekovčina o kvaliteti nastave. Kroz anketu, učenici su ocijenili različite aspekte nastave, uključujući zanimljivost nastavnih sadržaja, korisnost stečenih znanja i vještina, te njihovu motivaciju za učenje kroz praktične aktivnosti. Rezultati će nam pomoći da bolje razumijemo percepciju učenika o obrazovnim procesima u ovoj školi.

Metodologija

Analiza se temelji na podacima prikupljenim putem ankete u kojoj su sudjelovali učenici različitih razreda. Pitanja u anketi obuhvatila su:

1. Zanimljivost i korisnost nastavnih sadržaja.

2. Motivacija za učenje kroz različite metode.

3. Zadovoljstvo nastavom općenito.

 Rezultati

1. ZANIMLJIVOST I KORISNOST NASTAVNIH SADRŽAJA

Većina učenika se slaže da su nastavni sadržaji zanimljivi i korisni. Konkretno:

– 52% učenika se u potpunosti slaže da su nastavni sadržaji školskih predmeta zanimljivi i korisni.

– 48% učenika uglavnom se slaže s istom tvrdnjom.

Slični rezultati su zabilježeni za sadržaje izvannastavnih aktivnosti i projekata, s 50% učenika koji se u potpunosti slažu i 46% koji se uglavnom slažu.

2. KORISNOST STEČENIH ZNANJA I VJEŠTINA

Učenici prepoznaju važnost stečenih znanja i vještina za njihovo daljnje obrazovanje i život:

– 54% učenika u potpunosti se slaže da su stečena znanja i vještine korisni.

– 40% učenika uglavnom se slaže s ovom tvrdnjom.

3. MOTIVACIJA ZA UČENJE

Motivacija učenika za učenje je visoka kada se primjenjuju praktične metode učenja:

– 60% učenika je u potpunosti motivirano za učenje kroz praktični rad, istraživačko i iskustveno učenje, rad na terenu, rješavanje problema, korištenje digitalnih tehnologija i stvaralačko izražavanje.

– 40% učenika uglavnom je motivirano ovim metodama.

Zaključak

Rezultati ankete pokazuju da učenici Osnovne škole Bedekovčina imaju pozitivan stav prema kvaliteti nastave. Većina učenika smatra da su nastavni sadržaji zanimljivi i korisni, a stečena znanja i vještine važni za njihovo daljnje obrazovanje i život. Motivacija za učenje je visoka, posebno kada se koriste praktične metode. Ovi nalazi sugeriraju da škola učinkovito implementira obrazovne metode koje potiču interes i motivaciju učenika.

-detaljnije u prilogu

Mobilnost učenika OŠ Bršljin Novo Mesto

U sklopu Erasmus+ projekta provedena je anketa nakon izlaganja učenika koji su boravili u OŠ Bršljin (Novo Mesto). Izlaganje je održano na Vijeću učenika OŠ Bedekovčina 6. lipnja 2024., neposredno nakon izvršene mobilnosti, s ciljem prikupljanja povratnih informacija o dojmu predavanja te procjeni koliko ovakvo iskustvo doprinosi razvoju samostalnosti učenika.

U anketi je sudjelovalo 23 učenika. Učenici su izlaganje ocjenjivali vrlo pozitivno: 56,5% učenika dalo je ocjenu 5, 26,1% ocjenu 4, a 17,4% ocjenu 3, pri čemu prosječna ocjena iznosi 4,39. Procjena korisnosti ovakvog iskustva za razvijanje samostalnosti također je visoka: 56,5% učenika odabralo je ocjenu 5, 21,7% ocjenu 4, a 21,7% ocjenu 3, uz prosječnu vrijednost 4,35. Rezultati upućuju na to da učenici prepoznaju vrijednost mobilnosti i razmjene iskustava, kao i njihov doprinos osobnom razvoju.

U dijelu otvorenih odgovora učenici su najčešće isticali element putovanja i boravka u inozemstvu (17,4%), zatim usporedbu škola i prezentiranje škole (13,0%), te dinamiku i bogatstvo aktivnosti tijekom dana (8,7%). Manji dio odgovora odnosio se na obilazak grada i kulturne sadržaje (4,3%). Učenici su obrazlagali svoje dojmove naglašavajući zanimljivost sadržaja, doživljaj upoznavanja druge zemlje i drugačijeg školskog okruženja te mogućnost učenja kroz iskustvo.

Na pitanje o želji za uključivanjem u slične projekte, 52,2% učenika odgovorilo je “Da”, 43,5% “Možda”, dok je 4,3% odgovorilo “Ne”. Takav omjer pokazuje izrazito visok interes učenika za sudjelovanje u budućim aktivnostima mobilnosti i međunarodne suradnje.

U prijedlozima za poboljšanje pojavili su se konkretni, ali pojedinačni prijedlozi (po 4,3%): organizirati više ovakvih projekata, omogućiti više dana u drugoj državi, više putovanja te uključiti veći broj učenika u projekt. Općenito, povratne informacije potvrđuju da je izlaganje na Vijeću učenika bilo dobro prihvaćeno, informativno i motivirajuće, te da su aktivnosti Erasmus+ mobilnosti prepoznate kao snažan poticaj za razvijanje samostalnosti, otvorenosti i interesa učenika za međunarodna iskustva.

Analiza rezultata samovrednovanja nastavnika – Erasmus+ akreditacija 1

Uvod

Analiza se temelji na rezultatima samovrednovanja nastavnika OŠ Bedekovčina u prvoj godini provedbe Erasmus+ akreditacije. Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri nastavnici primjenjuju suvremene metodičke pristupe, potiču motiviranost i izvrsnost, koriste digitalne alate, diferenciraju nastavu te doprinose pozitivnoj psihosocijalnoj klimi i inkluziji.

Struktura ispitanika

U istraživanju je sudjelovalo 12 nastavnika i stručnih suradnika različitih dobnih skupina i iz različitih područja (predmetna i razredna nastava, stručni suradnici).

Ključni rezultati

1. Suvremene metode i inovacije u nastavi

• Većina nastavnika navodi da u svom radu redovito koristi inovativne i suvremene metodičke pristupe (projektna nastava, istraživačko učenje, obrnuta učionica).
• Aktivno poticanje učenika na kritičko mišljenje, rješavanje problema i donošenje zaključaka također je visoko zastupljeno (“U potpunosti se slažem” ili “Djelomično se slažem” kod većine).
• Nastavnici nastavu prilagođavaju različitim stilovima učenja kako bi osigurali uključenost svih učenika.

2. Korištenje digitalnih alata

• Većina nastavnika koristi digitalne alate (interaktivne kvizove, prezentacije, online platforme) za unapređenje nastave i motiviranje učenika.
• Neki nastavnici navode prostor za napredak u redovitijoj i raznovrsnijoj primjeni digitalnih alata.

3. Poticanje kreativnosti i diferencirana nastava

• Nastavnici potiču učenike na samostalno istraživanje i rad na projektima, čime razvijaju kreativnost i inicijativu.
• Primjena strategija diferencirane nastave je prisutna, ali dio nastavnika smatra da može dodatno unaprijediti prilagodbu sadržaja učenicima s različitim sposobnostima i interesima.

4. Formativno vrednovanje

• Redovito se koristi formativno vrednovanje (povratne informacije, samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje) za praćenje napretka učenika.

5. Psihosocijalna klima i inkluzija

• Nastavnici u visokom postotku potiču međusobno poštovanje i suradnju među učenicima te pravovremeno reagiraju na neprimjerena ponašanja koristeći nenasilne metode rješavanja sukoba.
• Potiče se izražavanje mišljenja i osjećaja učenika te aktivno slušanje.
• Većina nastavnika prepoznaje učenike s teškoćama u učenju ili socijalizaciji i pruža im dodatnu podršku.
• Metode koje potiču timski rad i socijalne vještine redovito se primjenjuju.
• Komunikacija s roditeljima/skrbnicima radi podrške učenicima je redovita.
• Osigurava se osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti za sve učenike.

6. Profesionalni razvoj

• Nastavnici aktivno rade na svom profesionalnom razvoju kako bi unaprijedili pedagoške i metodičke kompetencije (sudjelovanje na edukacijama, seminarima, projektima).

Slabe točke i preporuke

• Dio nastavnika navodi da samo djelomično ili povremeno koristi inovativne metode, digitalne alate i strategije diferencirane nastave, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama i razmjenom dobre prakse.
• Kod nekoliko ispitanika primijećeno je da nisu u potpunosti zadovoljni prilagodbom nastave učenicima s različitim potrebama ili redovitim korištenjem formativnog vrednovanja.
• Preporučuje se nastavak stručnog usavršavanja, međusobna podrška i razmjena iskustava, kao i veća integracija digitalnih alata i inovacija u svakodnevnu nastavu.

Zaključak

Rezultati pokazuju visoku razinu profesionalnosti i predanosti nastavnika OŠ Bedekovčina te usmjerenost na suvremene pristupe, inkluziju i pozitivnu školsku klimu. Istovremeno, identificirana su područja za daljnji razvoj, posebno u inovativnim metodama, digitalizaciji i individualizaciji nastave. Samovrednovanje je važan alat za kontinuirano unapređenje kvalitete obrazovanja i ostvarenje ciljeva Erasmus+ akreditacije.

Analize provedenih aktivnosti / diseminacija

Analiza istraživanja stavova učenika i prijedloga aktivnosti (druga godina Erasmus+ akreditacije) 24. 5.2025.

Uvod

Istraživanje je provedeno među učenicima OŠ Bedekovčina s ciljem procjene opće atmosfere, osjećaja sigurnosti, međusobnih odnosa, podrške i zadovoljstva školom te prikupljanja prijedloga za poboljšanje školskog života. U anketi su sudjelovali učenici viših razreda, a pitanja su obuhvatila kvantitativne i kvalitativne aspekte školskog iskustva.

---

Ključni rezultati (kvantitativna analiza)

• Opća atmosfera u školi: Prosječna ocjena 4,2/5 – većina učenika školu doživljava pozitivno.
• Osjećaj u školi svakodnevno: 4,07/5 – učenici se uglavnom osjećaju dobro i prihvaćeno.
• Međusobno poštovanje među učenicima: 3,85/5 – postoji solidna razina poštovanja, ali ima prostora za napredak.
• Podrška od strane učitelja: 4,73/5 – učenici se osjećaju vrlo podržano od strane nastavnika.
• Podrška od strane kolega učenika: 2,74/5 – osjetno niža razina, što upućuje na potrebu za jačanjem vršnjačke podrške i zajedništva.
• Dostupnost emocionalne podrške: 4,52/5 – većina učenika smatra da su im školski stručnjaci dostupni.
• Sloboda izražavanja mišljenja: 4,01/5 – većina učenika osjeća da može slobodno izraziti osjećaje i mišljenja.
• Učestalost sukoba među učenicima: 2,52/5 – sukobi se događaju povremeno, ali nisu česti.
• Intervencija učitelja kod sukoba: 3,7/5 – učitelji uglavnom reagiraju na sukobe, ali postoji prostor za još bržu i jasniju intervenciju.
• Ozbiljnost u rješavanju problema učenika: 3,65/5 – većina učenika smatra da se njihovi problemi uzimaju ozbiljno, ali dio učenika vidi prostor za poboljšanje.

---

Kvalitativni nalazi

• Osjećaj sigurnosti: Velika većina učenika osjeća se sigurno u školi, najčešće zbog prisutnosti učitelja, prijatelja i sigurnosnih mjera (kamere, zaključana vrata). Nekolicina učenika navodi strah zbog ponašanja pojedinih učenika ili mogućih prijetnji.
• Odnosi učenika i učitelja: Najčešći odgovori su “dobar”, “pozitivan” i “prijateljski”, uz povremene komentare o strogoći ili nepravednosti pojedinih učitelja. Većina učenika cijeni podršku i pristupačnost nastavnika.
• Aktivnosti koje doprinose zadovoljstvu: Najčešće se spominju sportske aktivnosti (nogomet, odbojka, tjelesni), Erasmus projekti, likovna i glazbena grupa, izleti, radionice, projekti i grupni rad. Učenici cijene praktične i kreativne aktivnosti te mogućnost sudjelovanja u natjecanjima i izvanškolskim događanjima.
• Prijedlozi za poboljšanje: Učenici predlažu više sportskih i kreativnih aktivnosti, duže odmore, više rada u skupinama, učenje na otvorenom, radionice o prijateljstvu, financijskoj pismenosti i praktičnim vještinama (npr. domaćinstvo, kuhanje, vrtlarstvo).

---

Slabe točke i preporuke

• Vršnjačka podrška: Niska prosječna ocjena (2,74) ukazuje na potrebu za programima koji jačaju međusobno povjerenje i suradnju među učenicima (vršnjačke radionice, projekti, mentorstvo).
• Intervencija kod sukoba: Dio učenika smatra da intervencije nisu uvijek pravovremene ili učinkovite – preporučuje se dodatna edukacija učitelja i razvoj jasnih protokola za rješavanje sukoba.
• Emocionalna klima: Iako je većina zadovoljna, dio učenika ističe potrebu za još više podrške, osobito u razredima gdje su odnosi slabiji ili ima više konflikata.
• Raznolikost aktivnosti: Učenici žele više izbora i mogućnosti sudjelovanja u različitim aktivnostima, posebno onima koje potiču suradnju, kreativnost i praktične vještine.

---

Zaključak

Istraživanje pokazuje da učenici OŠ Bedekovčina školu doživljavaju kao sigurno i podržavajuće okruženje, s kvalitetnim odnosima s učiteljima i bogatom ponudom aktivnosti. Glavne preporuke odnose se na jačanje vršnjačke podrške, dodatnu edukaciju o nenasilnoj komunikaciji i rješavanju sukoba, te proširenje spektra izvannastavnih i praktičnih aktivnosti u skladu s interesima učenika. Ovi rezultati korisna su smjernica za daljnji razvoj školskog kurikuluma i aktivnosti u sklopu Erasmus+ akreditacije.

Istraživanje provele: Marica Celjak i Danijela Paradi

Osjećaji u školi-istraživanje

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1VLdFjBUX88yZdtK7icc5FSPiGWyxYilPZn1jWoAqlt4/edit?usp=sharing

Emocionalni barometar učenika

Analiza istraživanja: Emocionalni barometar učenika

Osnovna škola Bedekovčina
(N = 110 učenika)

1. Kako se učenici osjećaju tijekom odmora

Rezultati pokazuju vrlo pozitivnu socijalnu klimu:

• 70 učenika osjeća se prihvaćeno od prijatelja, kao dio grupe
• 36 učenika osjeća se sretno
• Samo 4 učenika navode osjećaje usamljenosti ili neprihvaćenosti

➡️ Ovo upućuje na to da se većina učenika u školi osjeća sigurno i uključeno, što je iznimno važno za emocionalnu dobrobit.

2. Osjećaji pri odgovaranju pred razredom

Ovdje su odgovori raznolikiji:

• 52 učenika osjeća se nesigurno ili zabrinuto
• 46 učenika osjeća se samopouzdano
• 12 učenika osjeća se zainteresirano i motivirano

➡️ Vidljivo je da je javni nastup i dalje izvor nelagode za velik dio učenika, što ukazuje na potrebu za poticajnim, nenametljivim metodama vrednovanja i jačanjem samopouzdanja.

3. Što učenicima pomaže kad su tužni ili zabrinuti

U otvorenim odgovorima najčešće se spominju:

• prijatelji
• razgovor
• osjećaj razumijevanja
• kod manjeg broja učenika – želja za povlačenjem (npr. „ići doma“)

➡️ Vršnjačka podrška ima ključnu ulogu u emocionalnom oporavku učenika.

4. Odnos s učiteljima

Rezultati su vrlo ohrabrujući:

• 85 učenika navodi da se osjeća podržano i da se mogu obratiti učiteljima
• 23 učenika imaju korektan, ali distanciran odnos
• samo 2 učenika osjećaju da nisu razumjeni

➡️ Ovo potvrđuje da škola njeguje odnos povjerenja i podrške, što je snažan zaštitni faktor.

5. Percepcija nasilja (bullyinga)

Riječi koje učenici najčešće povezuju s bullyingom su:

• tuga
• strah
• nasilje
• sram
• neprihvaćenost

➡️ Učenici jasno prepoznaju bullying kao negativno i emocionalno bolno iskustvo, što je dobar temelj za preventivne programe.

6. „Ključevi sreće“ – što učenicima donosi osjećaj sreće

Najčešće spominjani pojmovi:

• prijateljstvo
• sreća
• dobrota
• razgovor
• mir, vjera, tolerancija

➡️ Odgovori pokazuju da učenici sreću povezuju s odnosima, vrijednostima i međusobnim poštovanjem, a ne s materijalnim stvarima.

Zaključak

Istraživanje pokazuje da se većina učenika OŠ Bedekovčina:

• osjeća prihvaćeno i sigurno
• ima pozitivan odnos s učiteljima
• jasno prepoznaje emocije, nasilje i vrijednosti
• ali i da postoji potreba za dodatnom podrškom u situacijama javnog nastupa i izražavanja pred razredom.

Povezanost rezultata istraživanja s ciljem Erasmus akreditacije

Rezultati istraživanja Emocionalni barometar učenika pokazuju da se većina učenika u Osnovnoj školi Bedekovčina osjeća prihvaćeno i sigurno u vršnjačkom okruženju te da imaju pozitivan odnos s učiteljima, što predstavlja snažan temelj za daljnje unapređenje psihosocijalne klime škole. Istodobno, odgovori učenika ukazuju na postojanje nesigurnosti i zabrinutosti u situacijama javnog nastupa, kao i na snažnu emocionalnu osjetljivost učenika kada je riječ o neprihvatljivim oblicima ponašanja i nasilju među vršnjacima.

Učenici jasno prepoznaju bullying kao izvor tuge, straha i neprihvaćenosti, što potvrđuje potrebu za sustavnim ulaganjem u razvoj socijalnih i emocionalnih vještina, nenasilno rješavanje sukoba te jačanje otpornosti i samopouzdanja učenika. Ovi rezultati izravno se podudaraju s ciljem Erasmus akreditacije koji se odnosi na ulaganje u vještine nošenja s neprihvatljivim oblicima ponašanja i konfliktima u razredu i školi, kao i na poboljšanje psihosocijalne klime.

Sudjelovanjem u Erasmus projektima škola planira dodatno osnažiti učitelje i učenike kroz razmjenu dobre prakse, edukacije i međunarodnu suradnju, s naglaskom na preventivne programe, podršku mentalnom zdravlju te izgradnju sigurnog, uključivog i poticajnog školskog okruženja za sve učenike.

Istraživanje provela: Marica Celjak, koordinatorica

Analiza rezultata samovrednovanja nastavnika – Erasmus+ akreditacija 2

Samovrednovanje nastavnika provedeno je u okviru aktivnosti vezanih uz Erasmus+ akreditaciju škole, s ciljem praćenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada, procjene učinaka primjene suvremenih nastavnih metoda te identificiranja razvojnih potreba u području inovativnog poučavanja, digitalne transformacije i profesionalnog razvoja učitelja.

Istraživanje je provedeno anonimnim upitnikom, pri čemu su nastavnici svoje stavove o ponuđenim tvrdnjama iskazivali odabirom jedne od četiri razine slaganja: „u potpunosti se slažem“, „uglavnom se slažem“, „djelomično se ne slažem“ i „u potpunosti se ne slažem“. Takva ljestvica omogućila je objektivniji uvid u stvarnu razinu usvojenosti i primjene kompetencija razvijanih kroz Erasmus+ aktivnosti, kao i u njihov utjecaj na motivaciju učenika, kvalitetu učenja i nastavnu praksu.

U ovom izvješću prikazani su sažeti kvantitativni i kvalitativni rezultati samovrednovanja, dok su detaljni rezultati po pojedinim pokazateljima dostupni u prilogu u Excel tablici, u skladu s pravilima dokumentiranja i praćenja kvalitete Erasmus+ projekata.

1. Kvaliteta poučavanja i učenja

• 91 % nastavnika (31 od 34) slaže se da su nastavni sadržaji redovne nastave zanimljivi i korisni učenicima, dok 24 % u potpunosti potvrđuje tu tvrdnju.
• 100 % nastavnika (34 od 34) smatra da su sadržaji izvannastavnih aktivnosti i Erasmus+ projekata zanimljivi i u skladu s interesima učenika, od čega se 71 % u potpunosti slaže.
• 100 % nastavnika potvrđuje da znanja i vještine stečene kroz redovnu nastavu i projekte imaju dugoročnu vrijednost za obrazovanje i život učenika.

2. Profesionalni razvoj nastavnika

• 97 % nastavnika (33 od 34) slaže se da je primjena suvremenih nastavnih oblika i nastavnih sredstava znatno povećala interes i razinu znanja učenika u STEM području.
• 94 % nastavnika smatra da škola aktivno potiče učenike na razmišljanje i stvaranje novih ideja, što odražava i nastavničku spremnost na profesionalni razvoj i inovacije.

3. Digitalna transformacija i inovacije

• 85 % nastavnika (29 od 34) slaže se da je korištenje umjetne inteligencije korisno u nastavi i pripremi nastave.
• 85 % nastavnika izražava spremnost za korištenje digitalnih i AI alata u radu s učenicima, dok 15 % još iskazuje potrebu za dodatnom podrškom i edukacijom.

4. Uključenost učenika i razvoj ključnih kompetencija

• 100 % nastavnika slaže se da učenici lakše i kvalitetnije usvajaju znanja kada se koriste suvremeni oblici rada.
• 100 % nastavnika potvrđuje da su učenici motiviraniji za učenje kroz iskustveno, istraživačko i praktično učenje.

5. Školska kultura i organizacijski razvoj

• 94 % nastavnika smatra da škola potiče kreativnost i stvaranje novih ideja kod učenika.
• 100 % nastavnika slaže se da suvremeni metodički i didaktički pristupi značajno doprinose razvoju kreativnog i kritičkog mišljenja učenika.

6. Praćenje, vrednovanje i održivost Erasmus+ plana

• 91 % nastavnika (31 od 34) primjećuje porast istraživačke, iskustvene i problemske nastave u posljednje tri godine.
• Rezultati samovrednovanja temelje se na kvantitativnim podacima (broj i postotak odgovora) te kvalitativnoj interpretaciji, a detaljni rezultati dostupni su u Excel prilogu, što osigurava transparentnost i održivost praćenja Erasmus+ ciljeva.
• Istraživanje proveli :Marica Celjak i Ivan Paradi

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Mobilnost učenika – Jeseník (Češka), šk. god. 2025./2026. 4.1.-9.1. 2026.

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Mobilnost učenika – Jeseník (Češka), šk. god. 2025./2026. 4.1.-9.1. 2026.

1. Uzorak i metodologija

Istraživanje je provedeno putem online upitnika (Microsoft Forms) nakon provedene Erasmus+ mobilnosti učenika.

• Broj ispitanika: 19 učenika
• Metoda: anonimni samoprocjenski upitnik
• Tip pitanja:
  • zatvorena pitanja (Likertova skala i odabir odgovora)
  • otvorena pitanja (opis iskustava i naučenog)

Cilj istraživanja bio je procijeniti:

• zadovoljstvo mobilnošću,
• razvoj jezičnih i interkulturalnih kompetencija,
• osobni i socijalni razvoj učenika,
• kvalitetu organizacije aktivnosti.

2. Kvantitativni rezultati

2.1. Samoprocjena rada i angažmana

• Prosječna ocjena vlastitog rada i zalaganja: 4,84 / 5

 Učenici procjenjuju vlastiti angažman vrlo visoko, što ukazuje na snažnu motivaciju i aktivno sudjelovanje.

2.2. Opće iskustvo mobilnosti

• Prosječna ocjena iskustva mobilnosti: 5,0 / 5

 Svi ispitanici ocijenili su mobilnost najvišom ocjenom.

2.3. Zadovoljstvo organizacijskim elementima

Element mobilnosti	Vrlo zadovoljni	Djelomično zadovoljni
Smještaj	18	1
Aktivnosti u školi	19	0
Aktivnosti izvan škole	17	2
Podrška učitelja	19	0

2.4. Osobni i socijalni razvoj

Gotovo svi učenici označili su da:

• su postali samostalniji,
• aktivno su sudjelovali u nastavi,
• stekli su nova prijateljstva,
• naučili o kulturnoj i prirodnoj baštini.

 Rezultati ukazuju na izrazito snažan razvoj tzv. „soft skills“.

3. Kvalitativna analiza odgovora učenika

Analiza otvorenih odgovora pokazuje nekoliko dominantnih tematskih kategorija.

3.1. Interkulturalno učenje

Učenici ističu:

• upoznavanje različitih školskih sustava,
• uočavanje sličnosti među europskim učenicima,
• razvoj osjećaja europske pripadnosti.

Tipične poruke:

• Europa je raznolika, ali povezana zajedničkim vrijednostima.
• Lakše razumijevanje drugih kultura.

 Mobilnost je doprinijela razvoju europskog identiteta.

3.2. Jezične kompetencije

Najčešće istaknuto:

• veća sigurnost u komunikaciji na stranom jeziku,
• spontana komunikacija s vršnjacima,
• usvajanje osnovnih čeških riječi (npr. „Ahoj“, „Dobrý den“, „Děkuji“…).

Učenje jezika odvijalo se kroz autentične situacije, što učenici posebno naglašavaju.

3.3. Socijalni razvoj i samostalnost

Učenici navode:

• prvo samostalno putovanje bez roditelja,
• sklapanje međunarodnih prijateljstava,
• povećano samopouzdanje.

Mobilnost djeluje kao snažan poticaj osobnom sazrijevanju.

3.4. Održivi razvoj i iskustveno učenje

Često spominjane aktivnosti:

• planinarenje,
• šetnje prirodom,
• klizanje,
• boravak na otvorenom.

Učenici povezuju aktivnosti s:

• brigom za prirodu,
• zdravim načinom života,
• učenjem izvan učionice.

4. Ključni zaključci

✅ Mobilnost je ostvarila vrlo visoku razinu zadovoljstva sudionika.
✅ Uočen je značajan napredak u:

• jezičnim kompetencijama,
• interkulturalnom razumijevanju,
• socijalnim vještinama,
• samostalnosti učenika.

✅ Najjači aspekt projekta:

• kvaliteta nastavnih aktivnosti,
• podrška učitelja,
• međunarodna suradnja učenika.

5. Opći pedagoški značaj

Rezultati potvrđuju da Erasmus+ mobilnosti:

• povećavaju motivaciju za učenje,
• razvijaju europske vrijednosti,
• potiču iskustveno i interdisciplinarno učenje,
• doprinose cjelovitom razvoju učenika.

Istraživanje provela :Marica Celjak, koordinatorica